8 MAROMAK NIA LEI NEBE IMUTAVEL (labele muda)

“Miguel,” ama dehan, “ohin loron ita iha buat ida nebe mak difisil los atu estuda, maibe mos importante los ba ita atu komprende. Bele lee Apokalipse 12:7-9 ka? Se lae hau mak lee?”

“Hau mak lee deit,” Miguel hatan. Loke nia Biblia iha Apokalipse.

“No funu mosu iha lalehan. Miguel no ninia anju sira halo funu hasoru samea naga. No samea naga no ninia anju sira halo funu hasoru sira. 8 Maibee samea naga nee la manaan, no nia la iha fatin tan iha lalehan. 9 No sira soe tuun samea naga boot nee. Nia mak samea antigu, nebee naran Diabu no Satanás, nebee lohi mundu tomak. Sira soe nia tuun ba mundu, no sira soe ninia anju sira tuun ba hamutuk ho nia.”

“Ama, ida nee klaru los katak dragaun mak diabu.” “No bainhira ita hatene se mak dragaun nee,” ama kontinua, “hafoin mak ita prontu atu komprende buat seluk tan. Agora lee tok Apokalipse 13:11.”

“DIAK. Nee dehan, “Tuir mai hau haree animál siak ida seluk sai hosi rai. Nia iha dikur rua hanesan bibi oan ida, maibee nia koalia hanesan samea naga ida.”

48 “Entaun ida nee mak animal nebe Joao haree iha vizaun nebe husi liur haree mamar loos too nia loke nia ibun,” Miguel dehan.

“Nee loos,” ama dehan, “maibe mai ita para minutu ida. Molok ita deside saida mak ninia mamar nee representa, ita tenki identifika animal ida tan nebe mak mensiona ona iha profesia. Agora bele lee iha Apokalipse 13:1-10?” Miguel Lee:

“No hau haree animál siak ida sai hosi tasi laran. Nia iha ulun hitu no dikur sanulu nebee iha koroa sanulu. No ninia ulun sira iha naran aat hasoru Maromak. 2 No animál siak nebee hau haree nee hanesan leopardo ida, no ninia ain hanesan ursu nian, no ninia ibun hanesan liaun nian. No samea naga foo ninia kbiit, kadunan no autoridade boot ba animál siak nee. 3 Animál siak nee nia ulun ida iha kanek todan ida nebee atu halo nia mate. Maibee kanek todan nee sai diak fali no mundu tomak admira no sira tuir animál siak nee. 4 No sira adora samea naga tanba nia foo kbiit ba animál siak. No sira adora animál siak, no dehan, “See mak hanesan animál siak nee? See mak bele halo funu hasoru nia?” 5 No animál siak hetan ibun hodi gaba aan no koalia liafuan aat hasoru Maromak. No nia bele halao ninia autoridade too fulan haat-nulu resin rua. 6 No nia loke ninia ibun hodi koalia aat hasoru Maromak, no koalia aat hasoru Maromak nia naran, no Maromak nia Tenda, no sira nebee hela iha lalehan. 7 No nia hetan lisensa atu halo funu hasoru santu sira no atu manaan sira. No nia hetan autoridade hodi ukun suku, povu, lian no nasaun hotu. 8 No ema hotu nebee hela iha mundu sei adora nia. Ema hotu nebee sira nia naran la hakerek ona iha livru

49 moris nian molok mundu hahuu. Livru nee mak Bibi Malae Oan nian nebee ema oho tiha. 9 Se ema iha tilun, husik nia rona ba: 10 Se ema ruma tenki sai ema dadur, nia sei sai ema dadur duni; se ema ruma tenki mate ho surik, nia sei mate duni ho surik. Nunee santu sira presiza hatudu pasiénsia no fiar metin.”

“Animal barak los mak iha livru Apokalipse,” Miguel dehan. “Nee halo konfuzaun loos.”

“Diak,” ama dehan. “Tuir lolos iha deit tolu mak ita lee ona husi versu sira nee — dragaun, animal nebe mai husi rai, no animal nebe mai husi tasi — no ita hatene ona katak dragaun reprezenta Diabu. Agora ita tenki buka hatene saida mak animal rua nee reprezenta. Mai ita hahu ho animal nebe mak mai husi tasi — ida nee mak dragaun fo nia poder no autoridade. Protestante sira seluk husi primeiru identifika besta ida nee hanesan Papadu.”

“Saida mak papadu? Miguel husu.

Papadu nee liafuan seluk ba papas/Amu Papa – sistema husi Igreja Katolika Romanu no ninia lideransa tomak,” ama kontinua.

“Tanba saida mak ema protestante sira hanoin katak animal sira nee reprezenta Amu papa?”Miguel husu.

“Sira tau dekripsaun ida nee hamutuk iha apokalipse ho buat ida nebe mak kuaze hanesan ho saida mak Daniel deskreve iha ninia livru. Ita bele lee kona ba ida nee iha Daniel 7:19-27,” Ama hatan.

Miguel lee:

“Depois hau hakarak hatene signifikadu husi animál ida ikus liu nee, tanba nia diferente liu hosi sira seluk, nebee haree deit mos sai tauk makaas, nia iha nehan besi

50 no nia liman kukun riti, nia uza hodi lees no halo rahun no mos uza nia ain hodi sama tan; 20 No kona ba dikur sanulu nebee iha nia ulun leten, no mos kona ba ida seluk nebee mosu mai, dikur ida nebee iha matan no iha ibun hodi koalia foti aan, nia moris sae no halo dikur tolu seluk nee tohar, no nia forsa makaas liu dikur sira seluk. 21 No hau haree dikur nee funu hasoru ema santu sira no manaan sira. 22 Too Ida Hosi Tempu Antigu nee mai no Nia foo justisa ba Ida Nebee Aas Liu nia santu sira no tempu too mai nebee santu sira nee mak kaer reinu.

23 No nunee nia hatete, ‘Animál ikus liu mak nee, reinu ba dala haat nian nebee mak sei ukun iha mundu, nia ukun sei diferente liu entre reinu sira seluk no nia sei estraga mundu tomak,nia sei sama tuun no harahun hotu.

24 Dikur sanulu nee signifika mak nee, liurai nain sanulu nebee ukun iha reinu nee. Tuir sira nee, ida fali mosu mai; nia diferente liu ho liurai sira uluk nian no nia sei hatuun liurai nain tolu nee. 25 Nia sei koalia liafuan makaas hodi kontra Ida Nebee Aas Liu, no sei halo aat ba santu sira nebee tuir Nia. Nia sei hakaas aan atu muda tempu no lei, nia sei ukun sira durante tinan ida, no tinan sira tan no tinan sorin tan. 26 Maibee julgamentu nee sei tuur, no hasai tiha ukun hosi nia hodi harahun tiha nia no hamate nia too nia lakon. 27 Nunee mak reinu no ukun, no reinu nia glória iha mundu tomak sei entrega fali ba ema santu sira nebee Ida Nebee Aas liu nia ema sira. Sira nia reinu mak reinu rohan laek, no ukun sira hotu sei serví no halo tuir sira.’“

“Entaun, ama,” Miguel husu, “see mak reprezenta animal ida Daniel koalia hela nee?”

51 “O bele hanoin tok emperiu poderozu nebe mak lidera hotu mundu tomak no reprezenta husi estatua ain nebe besi iha Nebuchadnezzar nia mehi?”

“Oh sim, ida nee mak Emperiu Romanu.”

“Entaun animal dahaat iha Daniel nia vizaun nee reprezenta Emperiu Romanu,” ama kontinua. “Depois Daniel haree dikur nebe mak moris husi Emperiu Romanu, maibe ida nee diferente oituan. Nia deskreve poder ida nee halo buat nebe hanesan ho saida mak animal ida Joao haree sai husi tasi iha Apokalipse 13. Tanba ida nee mak estudante Biblia Protestante sira deside katak Apokalipse 13 no Daniel 7 nee koalia kona ba poder nebe mak hanesan.”

“Maibe tanba saida mak ema hanoin katak Daniel ho Joao koalia kona ba Amu Papa?” Miguel hakarak hatene.

“Saida mak Joao dehan animal nee sei halo?” ama husu. “Saida mak o hetan bainhira o lee Apokalipse 13:1-10 no Daniel 7:19-27?”

“Diak,” Miguel dehan, “Apokalipse dehan animal nee sei koalia kontra Maromak no halo funu hasoru Maromak nia ema sira. No Daniel mos dehan nunee katak animal nee mos sei troka Maromak nia mandamentu no loron.”

“Nee loos,” ama dehan, “Agora see mak koko ona hodi troka Maromak nia lei?”

“Hau ladun hatene,”Miguel hatan. “Oinsa mak ema ida bele troka Maromak nia lei?”

“Sira labele,” ama dehan. “Maibe buat ida nebe mak igreja estabelesidu naran Igreja Katoliku Romanu, halo mak muda loron nebe ema adora Maromak husi Setimu-Dia- Sabadu ba Domingo, loron primeiru husi semana. Iha faktu, Igreja Katoliku admite katak sira

52 muda ona Sabadu ba Domingo no katak mudansa nee manifesta Amu Papa nia poder hodi halo desizaun hanesan nee.”

“No ida nee mak Daniel hanoin bainhira nia dehan poder ida nee sei koko atu muda tempu no lei nebe mak Maromak tau ona?” Miguel husu.

“Sim,” ama hatan, “mudansa husi Sabadu ba Domingo mak hanesan ezemplu ba ida nee.”

“Saida mak iha Joao nia hanoin bainhira nia dehan poder ida nee sei simu kanek ida nebe bele hamate? Miguel husu.

“Apokalipse dehan katak poder ida nee sei governa too fulan hatnulu-resin-rua, koalia kontra Maromak no tortura Maromak nia ema sira. Hafoin mak nia sei hetan kanek ida nebe haree hanesan atu hamate. Maibe kanek ida nee sei rekupera. O hanoin saida mak uluk ita koalia, ita aprende katak dala barak loron ida iha profesia Biblia nee reprezenta tinan ida?”

“Hau hanoin,”Miguel hatan.

“Diak,” ama hatan, “O aumenta tok tempu husi A.D. 538 ba 1978 __”

“Hein lai,”Miguel dehan, saida mak akontese iha tinan sira nee? no hau atu aumenta oinsa?

“Bispu Romanu manan poder no kontrola igreja sira seluk iha A.D. 538,” Ama fo hatene nia. “Ida nee tau Bispu Romanu, nebe mak ita hatene hanesan Amu papa, hodi kontrola igreja kristaun tomak nebe estabelese iha Europa no Parte Oeste. Entaun Amu papa nee ukun iha fulan hatnulu-resin-rua nia laran, nee too tinan hira?”

53 “Fulan hatnulu-resin-rua iha kada fulan sei too loron/tinan 1,260. Bainhira mak amu papa nia tempu ukun nee remata?”

“O aumenta 538 no 1,260,” Miguel dehan. “No nia resposta mak 1798. Saida mak sei akontese?”

“Nee mak kanek nebe Daniel koalia nee akontese. Livru istoria nee koalia ba ita katak Soldadu Fransa lori Kaer Amu Papa ba tau iha prizaun iha tinan 1798.”

“Maibe nia la kontinua sai prisoneiru ba nafatin,” ama dehan.” DIAK, agora ita identifika ona animal rua. Mai ita koalia kona ba animal nebe mai husi rai. Haree fali iha Apokalipse 13:11. Despois tiha, animal ida tan …”

“Hein lai,”Miguel dehan, “Hau hakarak lee versu nee husi hau nia Biblia. Mak nee: “Tuir mai hau haree animál siak ida seluk sai hosi rai. Nia iha dikur rua hanesan bibi oan ida, maibee nia koalia hanesan samea naga ida.”

“Ama hamnasa, “Animal ida nee sai husi rai no krese lalais deit. Nasaun saida mak krese lalais iha tinan 1798 no too eventualmente hetan poder boot ida iha mundu?”

“Ami aprende iha eskola katak Estadus Unidus deklara ninia independensia iha 1776, entaun nia mak krese lalais nee karik.”

“Nee loos,” ama hatan.

“Entaun, Miguel dehan, “Ama hanoin katak animal ho dikur nebe hanesan bibi malae nee reprezenta Estadus Unidus?”

“Sim,” ama dehan, “Ida nee mak hau hanoin.”

“Maibe razaun ida husi razaun hotu nebe ema ba iha Amerika nee tanba sira hakarak liberdade relijiaun,” Miguel dehan, “no Apokalipse 13 dehan katak maske poder ida nee haree hanesan bibi malae, nia koalia

54 hanesan dragaun no halo ema adora animal nebe mak mai husi tasi nee. Maibe Estadus Unidus la halo ida nee!”

“Lae,” ama dehan, “agora nia la halo.”

“Entaun oinsa mak ida nee tama iha nasaun nebe hanesan bibi malae nebe halo ema adora besta nee?”

“Diak,” ama dehan, “maneira diak liu atu adora ema ida mak atu respeita ninia autoridade.”

“Loos,” Miguel dehan, “maibe Estadus Unidus laiha igreja ofisial hanesan Europa halo iha Tinan Nakukun liu ba. No nia la halo ema adora Amu Papa.”

“Lae,” ama dehan, “Nia la halo. Maibe observa Domingo duke Sabadu, entaun igreja protestante sira seluk mos respeita autoridade husi Igreja katoliku no autoridade husi Amu Papa atu halo mudansa ida iha Maromak nia lei?”

“Oh,”Miguel hanoin. “Sim, hau mos hanoin hanesan nee.”

“Sra. White nebe mak hakerek livru Konflitu Boot, dehan katak iha lei futuru sei liu husi Estadus Unidus hodi obriga ema hotu atu halo adorasaun iha Domingo; ita sei la hetan tan permisaun atu halo adorasaun iha loron Sabadu. Iha tempu neba, sira nebe mak observa Domingo duke Sabadu sei adora poder besta nian.”

“Oh,”Miguel dehan, “Nee tama lojika duni; Hau hanoin katak karik sira hatene sira tenki halo adorasaun iha loron Sabadu maibe halo tuir lei hodi halo adorasaun iha Domingo, ida nee sei respeita Igreja Katolika nia autoridade liu fali Maromak nia lei. Maibe hau la haree oinsa mak ema ida bele hetan obrigasaun atu halo ida nee iha nasaun ida nee.

55 “Laos agora,” ama konkorda. “Ema senti ona katak sei laiha tan persegisaun relijioza iha nasaun ida nee tanba igreja protestante sira diferente hotu iha sira nia fiar. Maibe husi saida mak Joao dehan ona iha livru Apokalipse, nee haree hanesan bainhira too iha tempu ikus Kristaun sira sei sai hamutuk no unidade iha problema espesifiku balun – no iha neba mak persegisaun sei mosu.”

“Hau komprende,” Miguel dehan. “Entaun, maske iha tempu nebe Biblia hakerek, ema sira iha Europa no rai sira husi Biblia la hatene katak Amerika eziste, Maromak hatene nia eziste no predikte katak nia sei involve iha konflitu tempu ikus nian.”

“Nee loos,” Ama dehan. “Maromak hatene buat hotu nebe mak sei akontese. Ita sorti boot no haksolok tanba Nia fo hatene hotu ona ba ita. Ho Maromak nebe mak hatene tempu ikus husi tempu inisiu, no ita hatene katak Maromak sei manan, ita la presiza tan atu laran taridu ba buat ida.”

SABADU SETIMU-DIA

“Miguel,”ama dehan, “Tuir O nia hanoin Sabadu komesa hori bainhira?”

“Ahh, tempu naruk liu ba,”Miguel dehan. “Oh, hau hatene! Konserteja ida nee komesa ho kriasaun mundu nian.”

“Sim, iha faktu, ita observa loron santu sabadu atu fo onra ba Maromak hanesan ita nia Kriador.” Ama konkorda. “Tanba sa mak o la lee genesis 2: 1-3?”

“DIAK,” Miguel hetan textu nee no lee:

56 “Nunee lalehan no rai kompletu ona, ho buat hotu nebee iha laran nee. Iha loron hitu, Maromak nia servisu nebee Nia halo remata ona. Nunee Nia deskansa iha loron hitu husi Ninia servisu hotu nebee Nia halo ona. Maromak foo bensaun ba loron hitu, Nia halo loron nee santu, tanba iha loron nee Nia deskansa husi Ninia servisu hotu nebee Nia halo iha kriasaun nee.”

“Agora lee Isaiah 56:1,2,” Ama dehan.

Miguel lee, “Nai hatete nunee, “Halo tuir justisa, no halao hahalok loos,tanba Hau nia salvasaun mak besik atu mai, no Hau nia hahalok loos besik atu hatudu aan.

2 Haksolok ba ema nebee halo tuir buat nee, no ema nia oan nebee kaer metin buat nee; ba ida nebee halo tuir loron Sabdu hodi la halo foer loron nee, no ninia liman la halo buat ida nebee aat.”

“Nia haree ba leten. Sabadu nee realidade duni los ka lae?”

“Sei nafatin realidade,” ama dehan. “Adaun ho Eva observa loron sabadu iha Jardin Eden.”

“Noe mos observa loron Sabadu,” Miguel dehan.

“Abrao, Isaac, no Jacob hotu,” Ama aumenta.

“No Jesus hotu” Miguel dehan.

“Sim. Sra, White, autor husi Grande Konflitu, fo hatene ita katak, desde husi tempu uluk, ema ida, iha fatin ruma, sempre observa hela deit loron Santu Sabadu. Loron nebe nunka fase sai maske ema sira nebe mak tuir Diabu nee forsa too iha nebe.”

“Sempre?” Miguel husu.

“Sempre,” ama dehan. “Maibe Diabu koko atu hapara ema husi obedesimentu ba Maromak. Rona ida nee: ‘Depois dragaun nee sai hirus los ba feto nee. Nia ba hodi

57 halo funu kontra feto nee nia oan sira. Ninia oan sira mak sira nebe halo tuir Maromak nia mandamentu sira no kaer metin lia loos nebe mak Jesus hanorin ona’” Apokalipse 12:17 “No samea naga sai hirus tebes ho feto nee, no nia ba hodi halo funu hasoru feto nia oan sira seluk nebee sei iha, nebee halo tuir Maromak nia ukun fuan sira no kaer metin ba Jesus nia testemunha. No nia hamriik iha tasi ibun.”

“Mandamentus sira nee importante los ba Maromak, hanesan ho Sabadu nee, los ka lae?”Miguel dehan.

“Sim, los duni,” ama dehan. “Iha tempu diferente, ema balun uja ona razaun diferente hodi lakoi halo santu loron Sabadu. Diabu ajuda hela deit sira hodi halo razaun oi-oin. Kristaun primeiru sira senti katak halo santu loron sabadu nee hanesan observa ema Judeu sira nia tradisaun. Tempu agora ema lakoi observa loron Sabadu tanba ema barak mak observa loron Domingo. Mudansa ida nee difisil ba Adventista primeiru sira tanba ema observa ona loron Domingo iha tinan atus hira nia laran. Ema sira nebe mak rejeita Sabadu fo hatene ba ema fiar nain sira katak, “nee imposivel katak imi mak loos no ema estudiozu Biblia sira nee sala hotu.” Maibe bainhira Adventista primeiru sira estuda Biblia , sira deskobre buat rua — Santuariu no Maromak nia lei. Sira realiza katak santuariu no lei lao hamutuk tanba iha santuariu laran, iha Aliansa Arka Osan Mean nia laran iha los Arka nia matan, iha….”

“Hau hatene!” Miguel dehan, “Mandamentu Sanulu!”

“Nee loos,” ama dehan. “Iha Santuariu lalehan, Arka nia matan reprezenta Maromak nia tronu.”

58 “No Arka nia matan nee iha lei leten!” Miguel dehan. “Nee hatudu oinsa lei nee importante los ba Maromak.”

“Nee los,” ama dehan. “Data hotu-hotu nebe mak Adventista primeiru sira determina ba Jesus nia mai interompe deit sira husi saida mak Maromak hakarak sira atu aprende kona ba Santuariu iha lalehan no importansia husi Ninia lei nee.”

Miguel dehan, “Hau hanoin determina data nee sei interompe nafatin ema, loos ka lae?”

“Dalaruma,” ama konkorda. “Dala ruma ita sei rona ema ida determina tempu tuir sira nia hanoin bainhira mak Jesus sei mai fali, maibe Jesus dehan ona ba ita katak laiha ema ida mak sei hatene bainhira los mak Nia atu mai. Buat nebe Maromak hakarak loos husi ita mak atu komprende no apresia saida mak Jesus agora halo dadauk iha lalehan.”

“No Nia hakarak los ita simu Ninia liafuan ho seriu.” Miguel aumenta.

发表评论

您的电子邮箱地址不会被公开。 必填项已用 * 标注

滚动至顶部