9 JESUS HADOMI EMA HOTU

“Ama, hau prontu ona.” Miguel dehan. “Hau nia TPC sira hotu ona.”

“Diak,” ama dehan. Ama tur iha kama leten besik Miguel. “O sei hanoin saida mak akontese antes ema krusifika Jesus iha Jerusalem?”

“Parese,”Miguel dehan. “Saida mak O hakarak estuda?”

“Jesus nia entrada vitoria.”

“Bele,” Miguel dehan. “Jesus sae kuda burro ida bainhira Nia tama iha Jerusalem, no ema hotu hakilar ‘Hosana’ no kontenti teb-tebes. Bainhira Jesus too iha foho leten no hateke tun ba Jerusalem, Nia komesa tanis.”

“O hatene tanba saida mak nia tanis?” Ama husu.

“Tanba Nia hatene katak Jerusalem sei hetan destruida iha loron ida.”

“Sim,” ama dehan. “Jerusalem no nia ema sira nia destruisaun nee terivel los. Jesus bele haree ba futuru no haree saida mak sei akontese, no ida nee harahun Nia fuan. Jesus fo hatene ona ba Ninia dixipulu sira no Nia maktuir sira. Nia fo hatene ezatamente saida mak sei akontese no oinsa mak sira bele halai. Bele lee saida mak Jesus dehan iha Mateus 23 no 24.”

“DIAK, Miguel dehan. Nia lee Mateus, 23:37 – 24:3 husi Nia Biblia.

“Oh Jerusalém, Jerusalém, sidade nebee oho profeta sira, no tuda mate ho fatuk ema sira nebee Maromak haruka ba o! Dala hira ona mak Hau hakarak halibur

60 hamutuk o nia oan sira hanesan manu inan halibur ninia oan sira iha ninia liras okos. Maibee o lakohi!”

“Bainhira Nia tuur iha Foho Oliveira no ema seluk la iha, eskolante sira hakbesik Nia no husu, “Foo hatene mai ami, bainhira mak buat sira nee sei akontese? No sinál saida mak hatudu katak O atu mai fali, no hatudu mundu nia rohan?”

Miguel hateke ba Ama. Depois nia lee Jesus nia esplikasaun kona ba saida mak sei akontese iha tempu ida nee. (versu 9-12):

“Depois sira sei entrega imi ba terus, no sira sei oho imi. No nasaun hotu sei odi imi tanba Hau nia naran. 10 Ema barak sei monu ba sala. Sira sei faan malu no odi malu. 11 Profeta falsu barak sei mosu, no sira sei lohi ema barak. 12 Ema barak nia domin sei sai malirin tanba hahalok aat nebee aumenta ba beibeik.”

“Agora lee Lukas 21:20,21,” Ama dehan.

Miguel lee:

“Bainhira imi haree forsa militár sira haleu Jerusalém, imi hatene katak sidade nee atu lakon. 21 Husik sira nebee iha Judeia halai ba foho. No husik sira nebee iha sidade laran sai tiha. No sira nebee iha rai luan la bele tama fali ba sidade nee.”

“Diak,” ama dehan. “Entaun Jesus fo hatene sira katak bainhria sira haree soldadu sira haleu Jerusalem, sira tenki halai. Iha tinan hatnulu-nia-laran depois de Jesus informa buat sira nee hotu, buat hotu lao hanesan bain-bain loron ba loron, hanesan deit. Maibe Jesus nia maktuir sira hanoin Jesus nia liafuan no sira matan moris neon nain no hein. Ema sira sai aat liu tan. Ema barak nia

61 domin sai malirin ba malu. Jesus nia prediksaun sira sai hotu realidade.”

“Buat foun barak mak akontese no halo ema barak sai tauk. Iha kalan klaran, ahi naroman ida nabilan iha altar leten iha templu laran. Mundu nee nakdedar. Portaun boot husi parte leste nebe mak boot los no presiza ema nain 20 mak bele taka portaun nee. Portaun nee mos taka ho besi kanu boot sira no estika ba estrada nebe mak nahe ho simenti husi fatuk. Maibe nia loke-an rasik iha kalan klaran. Ema barak mak komesa konfuzaun no kuriozu, ‘nee tempu ona ba ita atu halai ka?’ Saserdote sira selu profeta falsu sira hodi fo hatene ema sira nee atu hela nafatin no hein, katak buat hotu diak hela. Buat hotu akontese dadauk ona hanesan loloos ho saida mak Jesus koalia ona.

“Soldadu Romanu sira haleu Jerusalem no la fo ema ida sai no tama. Ida nee mak sinal nebe Jesus koalia ona nee ga? Seidauk, tanba laiha ema ida mak foti hahan ka bee ka halai. Sira ho neneik hamlaha too rende.

“Maibe bainhira ema sira iha Jerusalem komesa atu rende ona, Jeneral Romanu ho nia soldadu sira derepenti fila! Soldadu sira iha Jerusalem duni sira, ataka sira nebe mak ikus. Ema Sira fakar sai husi Jerusalem no foti hotu saida mak Romanu sira husik hela iha kotuk. Agora laiha ema ida husi Jerusalem ka husi Roma mak bele hapara Maromak nia ema sira atu halai husi sidade nee. Kristaun sira rekonese ida nee hanesan sinal ba sira atu halai, no sira halai duni. Sira halai ba vila Pella nian iha foho besik Mota Jordaun. Maibe ema sira nebe mak la fiar Jesus nia liafuan fila ba sidade hodi selebra , no lori

62 hotu saida mak sira nauk ona husi Romanu sira nia fatin akapamentu.

“Maibe, la kleur tan Jeneral Titus mos fila ho Soldadu Roma neebe boot. Dala ida tan, nia haleu sidade nee, no ema rihun ba rihun mak mate tanba hamlaha no moras. Bainhira Romanu sira kaer ema ruma sira trata sira nia prisoneiru nee ho brutal tebes no krusifika sira iha sidade nia paredi. Sra. White fo hatene ita kona ba ida nee iha livu ida naran Konflitu boot. Maromak hatudu ba nia buat sira nebe mak akontese ona iha tempu naruk liu ba no buat sira nebe mak sei akontese iha tempu futuru no haruka nia atu hakerek ba ema sira atu komprende buat sira nee hotu nia signifika. Sra. White dehan iha krus barak los mak haleu Jerusalem no laiha tan espasu no fatin ba sira atu muda ba mai.

“Bainhira Titus ataka Jerusalem, Soladu Romanu sira fakar tun ba sidade laran, hodi oho ema hotu. Titus fo hatene nia soldadu sira atu labele kaer kona templu. Maibe, soldadu ida soe lampra ahi ida ba templu laran, no la kleur tan ahi nia sunuk huu sai husi templu nee. Soldadu sira tama ba templu laran no oho hotu ema sira nebe mak iha templu laran tanba sira hanoin sira sei bele seguru iha templu laran.”

“Wow!” Miguel dehan. “No Jesus haree buat sira nee hotu nebe akontese iha futuru bainhira nia sae kuda burro iha foto leten?”

“Sim,” ama dehan.

“Iha fatin Nia tanis!” Miguel dehan.

“Ida nee halo Jesus triste tebes,” Ama dehan. Ema Liu Milhaun ida mak mate hotu. Maske sira rejeita ona Nia, Jesus hadomi los sira. Maibe ita presiza hanoin

63 katak Jerusalem hetan destruida, laiha ema ida nebe fiar ba Jesus mak mate, sira rona no fiar saida mak Jesus koalia no sira halo tuir. Jesus fo hatene sira nanis ona, saida mak sei akontese, no Nia kuidadu sira durante tempu funu iha Jerusalem.”

“Wow!” Miguel dehan. “Laiha ema Kristaun ida mak mate?”

“Laiha ema ida,” ama dehan, “Haree fila fali ba Biblia no lee saida mak Jesus dehan.”

Miguel foti minutu balun hodi lee hotu Mateus 24. depois nia dehan, “Iha nee Jesus koalia deit kona ba destruisaun iha Jerusalem ka? Rona ba hanesan Nia mos koalia hela kona ba tempu ikus iha mundu nee no Ninia Mai ba Dala Rua.”

“Nee loos,” Ama dehan. “Nia deskreve buat rua. No karik Jesus bele kuidadu Kristaun sira hotu iha tempu uluk bainhira Jerusalem hetan destruisaun, Nia mos bele kuidadu ita durante tempu difisil antes Nia mai fali, los ka lae? Tuir o nia hanoin ita presiza tauk ba buat sira nebe mak sei akontese antes Jesus nia Mai ba Dala rua?

“Lae, Miguel dehan, “Hau hanoin ita la presiza tauk. Agora hau senti diak liu tan kona ba ida nee.”

SINAL BA JESUS NIA MAI

“Maromak fo ona ba ita promesa barak kona ba Jesus nia mai ba dala rua. Promesa balun fo ona antes Jesus mai iha mundu nee primeira vez. Hanoin Enok iha Testamentu Tuan?” Ama haree ba Miguel.

“Sim,” nia dehan. Enok mane ida nebe mak moris naruk duke ema hotu-hotu iha mundu nee!”

64 Ama hamnasa. “Hau hanoin ida nee loos, nia dehan. “Bain-bain ita hanoin kona ba Enok nia oan mane Methuselah, hanesan ema ida nebe mak moris iha tinan naruk liu. Maibe tanba Enok nunka mate no agora sei moris hela, hau hanoin ida nee mak halo nia sai mane ida nebe mak katuas liu nebe moris ona iha mundu nee.”

“Ida nee mak hau dehan!” Miguel esklama.

“Diak, bainhira Enok halo pregasaun, iha tempu naruk liu ba antes Maromak foti nia ba moris ho Nia, nia koalia kona ba Jesus nia mai ba dala rua. Ita hetan saida mak nia dehan iha versu 14 no 15 husi livru Jude.” Ama foti nia Biblia no leee:

“Enok mos foo sai profesia kona ba sira. Enok nee mai hosi jerasaun hitu hosi Adão. Nia dehan, “Tebes, Nai mai ho Ninia santu rihun ba rihun. 15 Nia sei tesi lia ba ema hotu. Nia sei foo kastigu ba ema aat hotu tanba sira nia hahalok aat hotu nebee sira halo tuir dalan aat, no tanba liafuan todan hotu nebee sala nain aat sira koalia hasoru Nia.”

“Jesus rasik fo hatene ba ita katak nia atu fila fali mai,” Miguel dehan.

“Nee loos,” Miguel dehan. Ninia afirmasaun nebe famozu kona ba ida nee hetan iha Joao 14:1-3.”

“Ohh, hau hatene versu sira nee ho hau nia fuan,” Miguel dehan, “Husik hau koalia deit:”

Jesus dehan: “Keta laran susar: fiar ba Maromak, fiar mos ba Hau. 2 Hau nia Aman nia uma iha fatin barak atu hela. Se la nunee karik, Hau sei foo hatene ba imi. Hau ba atu prepara fatin ba imi. 3 No se Hau baa no prepara fatin ba imi, Hau sei mai fali, no lori imi ba Hau nia fatin.

65 Nunee iha fatin nebee Hau hela, imi mos bele hela iha nebaa.”

“Paul mos koalia kona ba Jesus nia mai,” ama dehan.” Iha 1 Thessalonians 4:16 nia dehan:”

“Tanba Nai rasik sei tuun mai hosi lalehan ho lian makaas, ho lian hosi anju boot, no ho lian hosi Maromak nia korneta. No sira nebee mate iha Kristu sei sae uluk.”

“Dala ruma Paul hatene kona ba adventu segundu tanba Jesus moris ona iha mundu nee iha momentu Paul hakerek ninia livru, no nia hatene saida mak Jesus koalia ona kona ba Segundu Adventu,” Miguel dehan.

“Paul hatene ona saida mak Jesus koalia,” ama konkorda, “maibe Espiritu Santu fo hatene ba Paulu ho detailhu liu. Paul nia deskripsaun sira nee espesialmente fo korajem ba sira nebe mak lakon ona ema nebe sira hadomi tanba mate. Paul lakoi kristaun sira atu senti triste ka laran todan ba sira nia familia nebe mak mate ona, entaun nia deskreve ho loloos saida mak sei akontese bainhira Jesus mai.”

“Hau lembra bainhira Abo Mae Jo Mate, pastor lee versu sira nee. Halo hau senti diak liu tan,” Miguel dehan.

“Hau hotu,” ama dehan, “maibe Isaiah mos koalia kona ba Jesus nia Adventu Segundu. Tanba sa mak o la lee iha Isaiah 51:3?”

Miguel foti nia Biblia no hetan versu iha Isaiah. Nia lee” “Tanba Nai sei hamaus Zion,Nia sei hamaus Zion nia fatin maran hotu, no Nia sei halo Zion nia rai fuik hanesan Eden, no Zion nia rai maran hanesan Nai nia jardin; iha fatin nebaa ema sai haksolok no kontenti, sira foo agradese no halo lian hananu.”

66 “Agora koko Isaiah 62:4,5 no Isaiah 35:1,2,” Ama dehan. Dala ida tan Miguel lee:

Isaiah 62:4,5 “Sira sei la temi naran ‘Husik Ona’, no sira la foo ba ita nia rai naran ‘Mamuk’; maibee sira sei bolu ita ‘Hau Hakarak Nia’, no sira bolu ita nia rai ‘Hau Nia Kaben’; tanba Nai hakarak ita, no ita nia rai sei kaben. Tanba hanesan joven mane kaben ho joven feto, nunee ita nia oan mane sira sei kaben ho ita; no hanesan noivu haksolok ho noiva, nunee ita nia Maromak sei haksolok ho ita.”

Isaiah 35:1,2 “Rai fuik no rai maran sei haksolok tanba sira; no rai mamuk sei haksolok, no funan ho narsisu. Fatin nee sei funan barak, no haksolok ho ksolok no kanta. Sira sei simu Líbanon nia glória, no onra hosi Karmelu no Saron, sira sei haree Nai nia glória, no ita nia Maromak nia onra.”

Miguel hateke ba leten. “Wow! Ida nee puro loos! Hau la hatene katak Isaiah bele hatene buat sira nee hotu!”

“See tan mak koalia kona ba Jesus nia adventu segundu?” ama husu.

“mmm..” Miguel hanoin. “Mane nebe mak hakerek livru Apokalipse.”

“Nee loos,” ama dehan. “O hatene entre dixipulu sira nee see mak hakerek livru apokalipse?”

“Joao mak hakerek ka? Miguel husu.

“Sim,” ama dehan. “Joao mos nuudar Jesus nia kolega neebe diak liu. Joao saudades los Jesus bainhira Nia fila ba lalehan; nia hakarak tebes atu haree fali Jesus! Joao fo hatene ba ita buat barak los kona ba Jesus nia Adventu segundu. Lee Apokalipse 22:20, Miguel.”

67 Miguel lee: “Nia nebee foo sasin kona ba buat sira nee dehan, “Tebes, la kleur tan, Hau sei mai.” Amén. Mai, Nai Jesus!”

“Maibe laos deit hakerek nain ba Biblia deit mak koalia kona ba Jesus nia adventu ba dala rua. Martin Luther mos kontenti los ho Ninia segundu adventu. No Luther nia kolega Melanchthon mos koalia ona kona ba ida nee. Nunee mos ba reformador sira iha rai Scotland, Joao Knox.”

“Hau hanoin Jesus nia kolega sira hotu sei kontenti loos atu haree fali Nia, los ka lae?” Miguel dehan.

“Sim,” ama dehan. “Ita hotu nebe mak hadomi Jesus sei kontenti atu haree fali Nia. Ita sei sai kontenti liu tan atu ba moris ho Nia no la presiza hasoru buat hotu nebe mak nakonu ho triste nebe akontese iha ita na mundu ida nee.”

“Maibe Jesus dehan buat barak nebe halo tauk ita sei akontese antes Nia mai.” Miguel laran taridu.

“Nee los,”ama dehan. “Biblia koalia mai ho klaru liu katak ema balun tauk ba sinal barak nebe hatudu katak Jesus besik fila mai.”

“Jesus koalia kona ba rai-nakdoko no desastre natural, los ka lae?” Miguel husu.

“Sim, iha Mateus 24 Nia koalia kona ba rai-nakdoko. Desde husi neba kedas dala barak iha rai-nakdoko makaas.”

“Hau lembra uluk rai-nakdoko iha Mexico,” Miguel dehan, “no ida tan iha California.”

“Rai-nakdoko ida aat liu nebe mak ita nia mundu esperiensia ona mak ida akontese iha tinan 1755,” ama dehan.

68 “Nee tempu naruk liu ba.”

“Loos,” ama dehan, “maibe ema barak mak haree ba Jesus nia adventu segundu iha tempu neba, no sira mos rekonese rai-nakdoko ida nee hanesan sinal ida katak mundu nee tuan ona no ita nia tempu hein la naruk ona ba Jesus nia Mai Ba Dalarua.”

“Esplika liu tan,” Miguel dehan. “Rai-nakdoko nee akontese iha nebe?”

“Parte nebe aat liu akontese iha Lisbon.”

“Ida nee iha portugal. Hau aprende ida nee iha Geografia.” Miguel dehan. “Ami mos aprende kona ba rai-nakdoko. Pontu aat liu iha rai-nakdoko mak ita bolu dehan epicentru.”

“Diak, epicentru husi rai-nakdoko ida nee iha Lisbon, Portugal. Maibe nia doko nasaun barak iha Europa no Africa. Iha America, Greenland, no India Oeste sira mos senti hotu. Iha fakta,” ama dehan, “rai nakdoko makaas los too ninia doko bele senti liu kedas 4 milhaus kuadradas Iha Cadiz, Espanha, iha tasi sae nia naruk too metru 18.288 nebe mak akompanha ho rai-nakdoko.

“Metru 18.288!” Miguel dehan. “Laloran nee boot los hanesan nee ga?”

“La normal,” ama dehan. “No aat liu mak, durante rai-nakdoko bee sira nebe iha rai suli hotu ba tasi. Ema barak mak halai ba haree saida mak akontese, no bainhira laloran boot duir fila, ema sira nee mout hotu.”

“Kuitadu,” Miguel halerik.

“Ema historiku sira estima katak kuaze ema hamutuk rihun sianulu mak mate,” ama dehan. “Aleinde rai-nakdoko ida nee, Jesus mos predikte sinal seluk tan atu fo hatene ita katak Nia sei mai fali.”

69 “Jesus mos dehan katak loron matan no fulan sei sai nakukun, no fitun sira sei monu tun husi kalohan, los ka lae? Maibe nee imposivel,” Miguel dehan.

“Nee dala ruma imposivel ba sira nebe mak rona kedas husi Jesus nia ibun, tanba sira nunka haree buat sira hanesan nee akontese iha sira nia tempu. Maibe ida nee akontese ona.”

“Tebes ga?”Miguel dehan, “Horibainhira?”

“Iha Maiu 19, 1780, tinan 25 depois de rai-nakdoko iha Lisbon, loron matan no fulan sai nakukun, hanesan loloos ho saida mak Jesus dehan ona.”

“Saida mak akontese?” Miguel husu.

“Komesa ho loron matan naroman hanesan loron bain-bain,” ama hatan. “Toos nain sira halo hela sira nia serbisu, no animal sira mos han hela duut iha kampu laran. Maibe iha dadersaan tuir mai, kalohan mosu mai. Haree hanesan rai tarutu sei akontese. Udan la tun barak, maibe kalohan sai nakukun liu tan. Karau sira mos hatene buat ida ladiak atu akontese. Sira hotu halai fila ba sira nia luhan, sira hanoin rai kalan ona ba sira no tempu atu hemu susu. Kalohan sai nakukun liu tan.”

“Oinsa ho ema sira nee?” Miguel husu. “Sira komprende saida mak akontese dadauk ka lae?”

“Lae,” ama dehan. “Sira barak mak sai tauk no hanoin mundu atu remata ona.”

“Maibe laiha,” Miguel dehan. “Tanba agora ita sei iha nee hela.”

“Nee loos,” ama dehan. “Maibe ema balun lembra Jesus nia liafuan katak ida nee sei akontese antes Nia sei mai fali, no ida nee halo sira estuda liu tan sira nia Biblia.”

70 “Entaun nee diak liu tan,” Miguel dehan.

“Sim,” Ama dehan, “ida nee buat nebe diak. Iha kalan neba, buat estranhu ida tan mak akontese. Bainhira fulan sai mai, nia kor mixtura ho mean no metan. Nia sai nakukun liu nunee la fo naroman ruma. Iha tempu neba kalan ida nebe mak nakukun loos, no ema barak mak tauk los ba ida nee.”

“Maibe Biblia dehan ida nee sei akontese,” Miguel dehan. “Ida nee iha versu ida deit ho loron matan nebe nakukun.”

“Diak, ema sira nebe mak estuda ona sira nia Biblia la tauk; sira kontenti los. Sira hatene katak buat hotu akontese hanesan tuir saida mak Jesus koalia ona.”

“Oinsa kona ba fitun sira?”Miguel dehan.

“Nee tuir mai sei akontense,” ama dehan. “O mos hanoin ka lae bainhira Jesus dehan katak sei iha ema aat barak no buat aat barak akontese iha mundu ida nee antes Nia fila fali mai. Nia dehan, mundu nee sei sai hanesan iha tempu Noe.”

“Iha Noe nia tempu, buat barak sai aat los, tanba ida nee Maromak tenki destrui mundu ida nee,” Miguel dehan.

“Buat barak sei sai aat liu antes Jesus mai fali,” ama dehan. “Sei iha ema barak nebe mak la hadomi Jesus no la hanoin kona ba Ninia sentimentu no la observa Ninia Mandamentu sira.”

“Haree hanesan ema barak mak sei mate,”Miguel dehan.

“Ida nee mak akontese iha tempu Noe. Bee Sae.”

“Sim,” ama dehan. “Iha nebe deit bainhira ema la halo tuir Maromak nia lei, ema hetan desastre.”

71 “Maibe, nusa mak tenki sai hanesan nee? Biblia fo hatene loloos saida mak sei akontese. Ema hatene Nia atu mai.”

Ama tau nia liman haleu Miguel. “Nee loos, maibe o hanoin istoria kona ba Bebe Jesus nebe mai iha Belem? Ema mos hein hela Jesus iha tempu neba atu mai iha mundu. Maibe ema oituan deit mak prontu hodi simu Nia. Laiha ema barak ma nota Ninia mai. Sei nafatin hanesan nee bainhira Jesus mai fali ba dala rua. Ita hatene Nia besik mai ona tanba Nia dehan ona ba ita iha Biblia. No ita hatene buat sira nebe mak sei akontese antes Nia mai. Maibe ema barak la prepara hodi hasoru Nia.”

“Ida nee dalaruma halo Nia triste los.”

“Sim, hau mos hanoin Nia triste,” ama dehan.

“Diak, hau sei kontenti no hakarak los atu hasoru Nia,” Miguel dehan.

“No Nia mos sei kontenti los atu hasoru o.” Ama hatan.

PROBLEMA IHA FUTURU

“Ama,”Miguel dehan,”horsehik ama dehan persegisaun sei akontese iha futuru. Oinsa mak ida nee sei akontese?”

“Nee pergunta ida nebe mak mak diak, Miguel,” Ama hatan. “Hau kontenti tanba O hanoin hela deit kona ba ita nia diskusaun sira. Ita sorti boot tanba Maromak fo hatene nanis ona kona ba saida mak sei akontese. Ho ida nee ita bele prepara an duke surpresa iha futuru. Diabu planu kleur ona atu muda Maromak nia lei no atu bosok no halo ema barak konfuzaun. Diabu hakarak ema atu fiar

72 katak Maromak nia lei nee la justu. Husi inisiu iha istoria igreja nian, nia introdus erru oi-oin iha Kristaun sira nia doutrina.

“Lialoos no erru hamosu konflitu, no Kristaun sira tenki hili entre tuir Maromak nia lei ka ema nia lei. Sira tenki deside atu fiar saida mak Biblia hanorin ka umanu nia tradisaun sira. Mundu nee sempre hamnasa ema sira nebe mak fiar katak Biblia mak lialoos no tenki halo tuir Biblia. Diabu hasut lideransa igreja sira atu bolu fiar nain sira fanatiku no ladun matenek atu komprende Biblia nia signifika loloos. Nia mos hasut lideransa igreja sira hodi dehan katak ema la presiza tan halo tuir Maromak nia lei.”

“Maibe ida nee ladun tama lojika,” Miguel dehan. “Laiha governu ida iha mundu nee mak bele iha operasaun sem lei. Oinsa mak ema sira nee bele hanoin katak Maromak nia governu bele existe sem lei?”

“Nee la presiza tama lojika,” ama dehan. “Karik diabu bele konvense ema katak Maromak nia lei la importante, entaun sira sei la presiza halo tuir tan. Fasil liu ba ema sira atu fiar katak Maromak nia lei nee liu ona duke atu halo tuir lei sira nee.”

“Maibe hanoin nafatin kona ba saida mak akontese ba Fransa?” Miguel dehan. “Sira halakon Maromak nia lei, no ema sira sai bosokten no nauk buat barak. Ema labele fiar malu.”

“Bainhira sira halakon Maromak nia lei iha Fransa,” ama dehan. “Vida umanu la importante ona; ema barak mak mate tanba hetan oho. Familia sira la sagrada ona. Oan sira la halo tuir inan aman ona. Nasaun nee tomak nakonu ho violensia; tribunal no advogadu sira mos la

73 justu ona. See mak hakarak moris iha nasaun ida hanesan nee? Maibe ema sira la hanoin kona ida nee hotu bainhira sira ignora Maromak nia lei no dalan sira nebe Maromak hanorin ona ba ita atu moris tuir. Ema sira nee hanoin sira matenek liu Maromak.”

“Entaun karik Diabu labele hapara ema sira atu lee Biblia,” Miguel dehan, “Hau hanoin nia deside atu konvense sira katak Biblia nee la importante.”

“Diabu fokus ba area rua — Saida mak akontese bainhira ema ida mate no observa Loron Sabadu,” ama dehan. “Karik ema la komprende saida mak akontese bainhira ema ida mate, entaun sira sei sai fasil atu hetan lohi kona ba espiritualizmu hodi fiar katak ema mate sira sei moris nafatin iha mundu seluk no bele komunika ho sira liu husi maneira balun. No karik ema la komprende Maromak nia Lei kona ba observa loron sabadu , lideransa igreja sira bele lohi sira bainhira sira deklara katak Ninia lei nee la importante ona.”

“Hanesan saida mak igreja katoliku halo iha tempu nakukun iha tinan barak liu ba?” Miguel hakarak hatene.

“Sim,” ama dehan, “maibe ida nee laos ba katolik sira deit. Kristaun barak los mak la komprende buat sira nee. Ita presiza halo orasaun ba see deit Diabu halo konfuzaun ona kona ba Observa Loron Sabadu ka sira nebe mak senti katak Maromak nia lei nee la importante. Barak mak nunka lee saida mak Biblia dehan kona ba buat sira nee hotu; sira la komprende.

“Lideransa igreja sira espesialmente responsavel. Sira hanorin ona buat sira nebe mak la loos. Tanba ida nee, Diabu sei nafatin bele lohi Kristaun barak. Loron ida, Protestante sira, nebe mak tau valor liu ba liberdade, sei

74 tau liman hamutuk ho espiritualizmu sira. Sira sei koopera hamutuk ho Igreja Katoliku no konkorda katak nia iha autoridade atu troka Sabadu husi setimu-dia ba primeiru-dia iha semana.

“Milagre sira sei unifika protestante sira, espiritualizmu sira, no katoliku sira. Sira sei fiar katak kuaze mundu tomak besik konverte hotu ona no momentu furak mai dadauk ona bainhira ema hotu sei halo adorasaun hamutuk, mundu sei iha governu ida deit no igreja mos ida deit.”

“Wow,” Miguel dehan. “Nee hanesan buat balun nebe mak hau rona ona iha TV kona ba Ordem Foun Mundial.”

“Sim,” ama dehan. “Tempu uluk liu ba, Maromak koalia ba ita saida mak sei akontese. Agora buat sira nee balun akontese dadauk ona. No ema barak sei hetan lohi bainhira sira asiste milagre no kurativu mosu iha sira nia oin.”

“Diabu mos sei gasta tempu barak hodi buka hatene oinsa mak nia bele uja lei siensia nian no natureza atu kauza desastre nebe mak terrivel. Bainhira ema barak dook liu tan husi Maromak. Sira sei labele hetan Maromak nia proteksaun. Entaun Diabu mos sei kauza disastre no moras barak liu tan. Sei mosu asidente nebe terrivel iha rai no iha tasi.”

“No iha kalohan,” Miguel dehan. “Iha notisia ita haree aviaun sira dala ruma monu.”

“No sei sai aat liu tan,” ama dehan. “Tornadu no granizu sira, bee sae, laloran makas, no rai-nakdoko, hamlaha, no poluisaun. Lee saida mak Isaiah 24:4,5 dehan.”

75 Miguel lee, “Rai nee tanis lelir no namlaik, mundu sai fraku no namlaik, povu nebee gaba aan iha rai nee sai fraku. Rai nee sai foer tanba ema nebee hela iha rai, tanba sira mak kontra lei sira, no sira mak troka estatutu sira no hakotu aliansa ida nebee halo too tinan ba tinan.

Lee hotu tiha Miguel hateke ba leten. “Nee halo hau tauk los, mundu nee sei sai fatin ida nebe mak terrivel liu.”

“Maibe bainhira buat hotu sai aat, ita bele nafatin tau ita nia fiar ba Maromak atu hamutuk ho ita,” ama hamaus Miguel. “Saida deit mak akontese, Nia sei nunka atu husik ita mesak. Nia promete ona atu hamutuk ho ita too mundu nee remata, no Nia sempre halo saida mak Nia promete ona.

“Maibe Biblia dehan duni katak buat aat sira sei akontese antes Jesus mai,” ama kontinua. “Ezemplu, desastre sira sei sai aat liu tan. Rejultadu, ema sei komesa dehan katak mundu nee presiza fila ba Maromak hodi adora Nia. Maibe sira sei hanorin ema hotu atu tenki halo adorasaun iha loron Domingo. No bainhira disastre terrivel sira nee kontinua, sira sei buka hodi fo sala ba ema ruma.”

“Entaun ida nee fasil ba sira atu fo sala ba ema sira nebe mak la konkorda ho sira no ho sira nia ideia kona ba halo adorasaun hamutuk hanesan igreja ida iha mundu nee?”

“Los kedas,” ama dehan.

“Nee hanesan ho istoria Biblia nebe mak Ama lee ona ba hau.” Miguel dehan. “Ida kona ba Ahab. Hanoin bainhira Ahab ho Jezebel sai ema aat liu no ida nee halo

76 Maromak kauza rai maran iha rai Israel. Laiha udan iha tinan tolu nia laran. Bainhira Ahab halai ba Elizah, nia dehan, ‘entaun o mak durante nee kauza problema sira nee hotu,’ maibe tuir loloos Ahab ho nia fen, Jezebel, mak kauza problema sira nee hotu.”

“Sim. Hanesan iha Ahab nia tempu, Diabu sei koko atu halo ema konfuzaun. No karik nia labele halo ema konfuzaun, nia sei koko obriga ema nee atu tuir nia. Sira neebe mak observa Sabadu tuir Biblia sei hetan akuza dehan la halo tuir guvernu nia lei. Ministru sira no Lideransa sira sei halo pregasaun iha balku leten katak Maromak hakarak ema hotu atu halo tuir governu nia lei. Sira sei kondena ema sira nebe mak fiel ba Maromak nia mandamentu sira.”

“Terrivel,” Miguel dehan.

“Iha tempu neba sei difisil los,” ama dehan, “maibe Jesus promete ona katak Nia sei nafatin hamutuk ho ita, no sei nunka atu husik ita mesak hodi hasoru difikuldade sira nebe ita sei enfrenta. Nia sei hamutuk ho ita hanesan bainhira Nia hamutuk ho Eliza ka Daniel.”

HILI ATU SAI FIEL NAFATIN

“Miguel, o hatene saida mak signifika husi liafuan profesia? Ama husu.

“Sim, bainhira Maromak hakarak atu manda mensajem ba ema, Nia uja profeta ida. Karik mensajem nee importante, Nia manda ba profeta nebe mak boot. Karik mensajem nee kiik ka oituan, Maromak manda ba Profeta nebe kiik.”

77 Ama hamnasa. “Tuir lolos nee,” ama kontinua, “Maromak nia mensajem hotu-hotu importante. Profeta sira nebe mak ita bolu dehan profeta boot sira nee laos tanba sira hakerek livru nebe naruk liu duke profeta sira nebe ita bolu kiik ka ‘minor’ tanba sira hakerek livru badak. Maibe saida mak o koalia nee los katak ema sira nebe mak simu mensajem husi Maromak nee ita bolu profeta. No mensajem nebe sira simu nee ita bolu profesia.

“Kuaze profesia hotu-hotu iha Biblia akontense ona. Ohin loron ita sei koalia kona ba profesia balun nebe mak seidauk akontese. Favor lee Apokalipse 18:1,2, no 4.”

Miguel Lee:

“Liu tiha nee, hau haree anju ida fali tuun mai hosi lalehan, nebee iha kbiit boot no mundu sai naroman ho ninia glória. 2 No nia hakilar ho lian makaas dehan, “Nia monu tiha, Babilónia Boot monu tiha! Nia sai diabu sira nia hela fatin, no espíritu foer nia subar fatin, no manu hotu nebee foer nia subar fatin, no animál hotu nebee foer no aat tebes nia subar fatin. 4 No hau rona lian ida tan hosi lalehan dehan, “Sai mai hosi nia, Hau nia povu, hodi imi la hola parte iha ninia sala, no imi la hetan ninia susar boot.”

“Iha tempu nebe profesia ida nee akontese, relijiaun mundu nian tama ona iha kondisaun ida nebe mak terrivel,” ama dehan. “Sei iha espiritualizmu no disobediensia iha igreja hotu.”

“Espiritualizmu refere ba sira nebe la fiar katak ema mate sira nee mate tebes ona, los ka lae?”Miguel husu.

“Nee los,”ama dehan.

78 “Ema barak mak fiar katak sira nebe mate ona bele mai fila fali hanesan anju hodi ajuda sira. Hau haree ona balu iha Televizaun.”

“Sim,”ama dehan, “ema barak mak fiar ida nee. Maibe ita hatene husi saida mak Biblia dehan katak mate sira laiha ona konsiensia no labele hola parte ona iha saida deit mak akontese iha mundu nee.”

“No disobediensia nebe mak sei mosu iha igreja sira iha tempu ikus signifika katak sira sei la halo tuir Maromak nia lei hotu – ezetu lei numeru 4. bainhira kondisaun ida nee kontinua nafatin, ema sira nebe mak hili hodi tuir besta duke Jesus sei simu marka de besta.”

“No besta mak Diabu?” Miguel interompe.

“Sim,” ama dehan. “Diabu no institusaun sira nebe mak nia serbisu iha laran. Entaun sira nebe mak hili hodi la halo tuir Maromak maibe halo buat nebe mak tuir sira nia hakarak deit – ka tuir Diabu nia dalan – sei simu ninia marka.”

“DIAK, hau komprende ona,” Miguel dehan. “No marka de besta nee laos marka nebe mak iha ema nia isin, los ka lae?”

“Lae,” ama hatan, “marka de besta nee sinal ba sira nebe mak fiel ba poder nebe luta hasoru Maromak. Entaun sira nebe mak tuir besta nia poder hetan marka hanesan la fiel ba Maromak. Maibe Joao mos dehan iha Apokalipse katak sira nebe kontinua fiel ba Maromak sei simu Nia prezenti. Sira mos simu marka; marka hanesan fiel ba Maromak. Bainhira prosesu ida nee kontinua, nasaun sira sei uja pena sivil hodi koko atu obriga ema hotu halo adorasaun hanesan no tenki iha loron hanesan Domingo.”

79 “Pena sivil? Ida nee kona ba selu ga manda ema sira nee ba kadeia ka buat seluk nebe mak sei deside iha tribunal?” Miguel husu.

“Sim,” ama dehan. “Bainhira buat sira nee hotu akontese, Sabadu sei sai teste neebe boot liu atu koko ita nia fidelidade ba MaromaK. Pergunta sei sai hanesan nee: Ita sei nafatin fiel ba Maromak no halo tuir Ninia mandamentu hodi observa loron Santu Sabadu setimo-dia? Ka ita sei halo tuir Diabu no halo adorasaun iha loron primeiru iha semana? Ema hotu sei iha privilejiu atu hili opsaun nebe mak diak. Laiha ema ida mak sei hetan kastigu husi Maromak too nia komprende lialoos no deside hodi rejeita.

“Estadus Unidus komesa sai defensor ba liberdade relijiaun, maibe ida nee sei sai intoleravel liu tan ba diferente relijiaun sira. Iha kada jerasaun, Maromak manda ona profeta sira atu fo hanoin ema sira atu fila ba Nia, no hatudu ema nia pekadu sira.”

“No laiha ema ida mak gosta sira nia pekadu nee sai mai!” Miguel dehan.

“Tanba ida nee mak kuaze Maromak nia profeta sira nee hetan rejeita husi ema sira no hetan tratamentu aat liu,” ama konkorda.

“Diak entaun,” Miguel dehan, “Hau hanoin Maromak nia ema sira mos sei hetan tratamentu nebe mak ladiak iha tempu ikus, karik sira sei hatudu sai ema nia sala pekadu sira bainhira sira la halo tuir Maromak.”

“Sim,” ama dehan, “hau tauk ida nee mak sei akontese duni. Maibe bainhira ema lori sira ba tribunal no ema akuza sira, sira sei responde deit: ‘bele itabot sira hatudu deit husi Biblia ami nia sala iha nebe?’”

80 “Maibe Biblia klaru ona,” Miguel dehan, “entaun ema sira nebe mak akuza sira labele fokit sai sira nia sala.”

“Maibe ema barak mak la hatene saida mak Biblia dehan ona,” ama kontinua. “No, iha neba mos sei iha ema balun nebe mak hatene ona Biblia no profesia. Sira mos uluk sai parte husi Maromak nia ema, maibe sira la fiel ba Maromak iha sira nia fuan. Agora sira sei kahur ho ema sira nebe mak akuza Maromak nia ema sira.”

“Terrivel,” Miguel dehan. “Oinsa mak sira bele husik deit Maromak no ba tuir Diabu?”

“Laos ema hotu mak komete sira nia-an tomak,” ama hatan. “Ema balu halo tuir husi liur deit maibe laos husi sira nia laran. Sira nee mak sei sai persegidor nebe mak efetivu liu ba Maromak nia ema sira. Sira sei sai tauk ba kastigu nebe mak fo sai ba Maromak nia ema sira, no sira sei kahur ho ema sira nebe mak halo persegisaun.

“Bainhira Maromak nia ema sira enfrenta tempu nebe mak difisil los. Sira sei sai laran todan katak dala ruma sira nia pekadu mak kauza ona sira nia problema nee. Sira sei imagina, “ida nee ita nia sala karik?” Ita halo ona saida mak halo Maromak nia naran sai foer?” Sira sei dehan, ‘karik ita komprende ona konsekuensia sira nee, ita sei la koalia buat ida kona ba pekadu sira iha mundu nee.’ Maibe konserteja, sira sei kontinua halo saida mak loos no entrega deit nia rejultadu ba Maromak.

“No Maromak sei fo forsa ba sira no sei aumenta sira nia fiar atu nunee sira bele enfrenta buat hotu nebe mak sira presiza hasoru. Desde Jesus nafatin iha Santuariu hodi serbisu hanesan ita nia intersesor, Espiritu Santu sei bele impede buat aat sira iha mundu nee. Situasaun sira nee sei la aat liu fali saida mak uluk akontese ona.”

81 “Entaun Espiritu Santu sei nafatin ajuda ita?” “Sim,” ama dehan, “Biblia promete ona ajudante adisional iha tempu difisil nia laran. Ajudante nee refere ba “udan bailoron” tanba iha Biblia nia tempu iha “udan sedu” iha tempu primavera hafoin mak udan bailoron antes tempu kolheta. O bele lee kona ba ida nee iha Joel 2:23.”

Miguel lee. “Sai kontenti, Oh oan sira hosi Zion, no sai haksolok iha Nai, imi nia Maromak, tanba Nia foo udan sedu hodi halo diak ba imi; Nia sei haraik udan boot ba imi, udan sedu no udan bailoron, hanesan tempu uluk.”

“Bele mos lee iha iha Acts 2:17, 21 kona ba maneira oinsa Maromak sei ajuda ita.”

Miguel mos buka versu nee no lee, “Maromak dehan:

“Iha tempu ikus, ida nee sei akontese, dehan Maromak,Hau sei fakar Hau nia Espíritu ba ema hotu, no imi nia oan mane sira no imi nia oan feto sira sei foo sai profesia, no imi nia joven mane sira sei haree vizaun, no imi nia katuas sira sei hetan mehi.” “21 No ema hotu nebee bolu ba Nai nia naran sei hetan salvasaun.”

“Entaun bainhira Espiritu Santu nia ajuda nee fakar sai ho kuantidade adisional ba Maromak nia ema sira, buat furak barak mak sei akontese, “ ama dehan, “Sei iha milagre boot entre Maromak nia ema sira. Maibe Diabu mos sei bele performa milagre sira. Ida nee sei halo ema sira nebe mak seidauk estuda Biblia ho didiak sai konfuzaun. Tanba ida nee mak importante loos ba ita atu estuda Biblia agora atu nunee ita bele sai prontu ba tempu nebe mak ita koalia ona.”

82 “Hau hakarak sai prontu,” Miguel dehan, “No hau kontenti tanba Maromak promete ona ba ita ajudante espesial iha tempu difisil nebe mak atu mai.”

TEMPU PROBLEMA

“Ama,” Miguel dehan, “Fo hatene hau kona ba tempu problema nebe sei akontese. Ami koalia ona oituan kona ba ida nee iha eskola, no ida nee halo hau tauk.”

“Diak, mai ita komesa ho versu Biblia balun. Primeiru, lee saida mak anju koalia ba Daniel iha kapitulu 12:1.”

Miguel hetan kapitulu iha Daniel no lee,

“Iha tempu nee kedas Miguel sei hamriik, nia nudar komandante boot nebee hamriik hodi tau matan ba ita nia povu. No sei mosu terus boot liu, terus nee nunka akontese hosi tempu nasaun sira komesa too tempu nee. Maibee iha tempu nee ita nia povu sei hetan salvasaun, sira hotu nebee naran hakerek iha livru nee.”

“Iha tan versu diak ida iha Apokalipse 22:11.”

Miguel lee:

“Ema nebee halo aat, husik nia halo aat nafatin ba. No ema nebee foer, husik nia foer nafatin ba. Ema nebee moris loos, husik nia halo loos nafatin ba. No ema nebee santu, husik nia santu nafatin ba.”

“Versu rua nee koalia kona ba probasaun nebe mak atu taka,” ama dehan.

“Saida mak probasaun taka?” Miguel husu.

“Desde Adaun ho Eva monu ba sala, kuaze tinan rihun neen liu ba,” ama dehan, “ema hotu-hotu iha ona oportunidade atu hili Maromak ka hili Diabu. Ida nee sai ona periodu probasaun’ bainhira ema sira nee deside see

83 mak sira hakarak tuir. Maibe antes Jesus fila mai, ema sira nebe mak sei moris iha tempu neba sei halo desizaun ikus. Laiha ema ida mak sei livre husi desizaun ida nee karik sira hakarak tuir Maromak ka Diabu. Ida nee mak ita bolu dehan ‘probasaun taka,’ no ida nee sei taka tanba ema hotu halo ona sira nia desizaun final

“Jesus nia serbisu iha Santuariu lalehan mos sei remata tanba Maromak nia ema sira hetan marka ona hanesan ema loos. Sira sei ‘kontinua sai santu,’ hanesan saida mak o sei lee iha Apokalipse 22:11. Sira neebe mak deside ona hodi kontra Maromak nia lei mos halo ona desizaun permanente. Sira sei ‘kontinua halo buat nebe aat.’ No Maromak sei hasai Nia Espiritu Santu husi mundu nee.”

“Halo hau tauk fali,” Miguel dehan. “Hanoin iha Moses nia istoria iha Ejiptu oinsa anju ida deit mai husi Ejiptu no oho hotu oan primeiru sira hotu iha rai Ejiptu tomak? Karik anju diak ida deit mos bele halo ida nee, hanoin deit saida mak anju aat sira neebe mak barak los bele kauza iha mundu ida nee — espesialmente Espiritu Santu laiha ona iha mundu nee atu hakalma buat hotu!”

“Ida nee sei sai desastre ida neebe mak terrivel los,” ama dehan.

“Entaun ema sei fo sala ba Maromak nia ema sira tanba problema sira nee hotu?” Miguel hakarak hatene.

“Sim, ama dehan. “Tempu problema sei sai tempu ida neebe mak terrivel ba mundu nee. Espesialmente ba Maromak nia inimigu sira, maibe ida nee mos sei sai tempu difikuldade ba Maromak nia ema sira iha maneira diferente. Lee Jeremiah 30:5-7.”

Miguel hetan Jeremiah no lee,

84 “Tebes, Nai hatete nunee: Ami rona tiha ona lian halerik, tauk boot no la iha dame. 6 Koko husu took no buka hatene, iha mane ida nebee bele tuur ahi hetan bebee ida ka? Tanba saa mak Hau haree mane ida-idak ho ninia liman iha nia kanotak hanesan feto ida nebee atu tuur ahi? Tanba saa oin sira hotu muda hodi sai tristi? 7 Hai, loron nebee makaas, la iha loron ida nebee hanesan nee; ida nee mak loron susar ba Jacó, maibee nia sei hetan salvasaun hosi loron nee.”

“Saida mak Jeremiah hanoin bainhira nia koalia kona ba “problema ba Jacob nia ema sira?’ Miguel husu.

“Hanoin iha Jakob nia tempu,” ama dehan, “katak ninia problema mosu iha kalan bainhira nia ho nia familia sira koko atu fila ba uma. Ninia maun, Esau, mai hasoru nia ho soldadu barak. Jakob haruka nia familia hakat liu mota no nia luta hasoru nia tauk. Nia senti katak ninia problema sira nee akontese tanba ninia sala rasik nebe mak nia halo ona iha pasadu.”

“Loos, nia halo sala boot balun!” Miguel dehan.

“Sim” ama dehan, “nia halo sala duni, no agora ema labele defende nia, no nia tauk Esau sei oho nia ho nia familia tomak ezetu Maromak kuidadu sira. Nunee mos mak Maromak nia povu sira mos sai laran todan ho buat sira nebe mak sira halo ona iha pasadu; sira mos sei laran rua-rua hanesan Jakob, karik tanba sira nia pekadu mak sira hasoru problema sira nee hotu.”

“Sim,” ama dehan.” Diabu koalia ona katak nia iha direitu atu estraga Jakob tanba nia pekadu sira. Hanesan o dehan ona, Miguel, katak Jakob halo ona sala boot balun. Nia konsiente ho Nia frakeza sira no buat aat sira neebe mak nia halo ona.”

85 Miguel hanoin barak los. “Entaun, hanesan Jacob, Maromak nia ema sira iha tempu ida nee sei presiza los asuransia perdaun husi Maromak? Se lae sira sei laran todan karik saida mak sira halo ona sei halo foer Maromak nia reputasaun?”

“Sim,” ama dehan. “Isaiah 27:5 dehan,

“Ka husik sira mai Hau nia fortaleza, nunee nia halo dame ho Hau, nia sei halo dame ho Hau.”

“Importante los ba Maromak nia ema sira atu labele lakon korajem no esperansa, maske sira nia orasaun la hetan resposta imediatamente. Ita presiza hanoin katak karik ita husu Jesus atu hadook ita nia pekadu sira no fo perdua ba ita, Nia sei fo perdua. Nia promete ona iha 1 Joao 1:9.”

“Hau hatene versu ida nee,” Miguel dehan. “husik hau dekor deit. “Se ita konfesa ita nia sala, Nia mak fiel no justu no Nia sei foo perdaun ba ita nia sala, no hamoos ita hosi hahalok aat hotu.”

“Kapas,” ama dehan. “Ita tenki konfesa ita nia pekadu agora no simu Jesus nia perdaun. Nunee, iha tempu difikuldade, maske ita senti ladiak ba desizaun sala barak nebe mak ita halo ona, ita sei labele hanoin kona sala balu nebe mak seidauk hetan perdaun.”

“Buat seluk tan mak sei akontese iha tempu difisil ida nee. Biblia dehan ba ita katak ema sei mai introdus sira nia an dehan sira mak Kristu. Lee Mateus, 24:23-25.”

“Iha tempu neba,” Miguel lee:

“Entaun se karik ema ida dehan ba imi, ‘Tebes, Kristu mak nee!’ ka ‘Nia iha nebaa!’ imi keta fiar. Tanba kristu falsu no profeta falsu sira sei mosu mai. Sira sei hatudu sinál boot no milagre sira, no koko, se bele karik, atu lohi

86 mos ema nebee Maromak hili ona. Tebes, Hau foo hatene nanis ona ba imi.”

“Sra. White mos fo hatene ona mai ita katak Diabu sei halo tuir Jesus nia Adventu,” ama dehan. No nia sei fo hatene ba ema hotu katak nia muda ona Sabadu ba Domingo no ema sira nebe mak sei kaer metin ema Judeu sira nia Sabadu mak kauza problema sira nebe mak akontese dadauk iha mundu nee. Maibe buat ida mak Diabu labele halo tuir. Nia labele mai mosu iha kalohan hanesan Jesus promesa ona atu halo. Nia sei hatudu an iha fatin diferente iha mundu nee, maibe nia labele hatudu an iha kalohan atu ema hotu iha mundu nee bele haree nia dala ida.”

“Maibe Jesus bele halo ida nee,” Miguel dehan.

“Sim, Apokalipse 1:7 Koalia ba ita kona ba ida nee. “Tebes, Nia sei mai ho kalohan sira. No matan ida-idak sei haree Nia, inklui mos sira nebee uluk sona borus Nia. No suku hotu-hotu iha mundu sei tanis tanba Nia. Nee duni. Amén.”

“Agora Miguel lee fali 1 Thesalonians 4:16,17.”

Miguel lee, “Tanba Nai rasik sei tuun mai hosi lalehan ho lian makaas, ho lian hosi anju boot, no ho lian hosi Maromak nia korneta. No sira nebee mate iha Kristu sei sae uluk. 17 Depois ita nebee sei moris hela sei sae ba hamutuk ho sira iha kalohan laran hodi hasoru Nai iha loro leten. No ita sei hamutuk nafatin ho Nai.”

“Iha Mateus 24:27 Jesus rasik deskreve Ninia mai atu nunee ita bele hatene ho loloos saida mak sei akontese.” “Tanba hanesan rai lakan mosu mai hosi parte lorosae, no nabilan too iha parte loromonu, nunee mos bainhira Ema Nia Oan mai.”

87 “Hau kontenti loos rona ida nee hotu, ama. Maibe buat sira nebe mak sei akontese antes Jesus mai iha kalohan nee ladun diak.”

“Nee los katak Maromak nia ema sira sei enfrenta difikuldade antes Jesus mai. Balun sei hatama ba kadeia, no balun sei sai hamlaha no hetan tratamentu nebe la diak. Maibe Maromak sei la haluha sira. Iha faktu katak, maske agora fasil atu sai tauk ba tempu difisil nebe mak atu mai, bainhira buat sira nee akontese duni, Maromak nia ema sira sei tau atensaun liu ba difikuldade espiritual duke difikuldade fiziku. Sira sei halo serteja katak sira arepende duni sira nia pekadu hotu no sira hetan perdua ona.”

“Hau hatene katak Maromak nunka atu haluha ita,” Miguel dehan. “Jose mos uluk iha kadeia no ema trata nia ladiak, maibe Maromak la haluha nia. Nia sai governador iha rai Ejiptu.”

Ama hamnasa.

“No Maromak la haluha Noe durante bee sae. Nia la haluha Daniel bainhira ema soe nia ba Leaun nia luhan. No Maromak la haluha Elijah bainhira nia hamlaha iha Brook Cherith.”

“No Nia sei la haluha ita,” ama dehan. “Lee Isaiah 49:14-16.”

“Maibee Zion dehan, “Nai mak husik ona hau, no hau nia Nai mak haluha ona hau.” “Inan bele haluha ninia bebee nebee sei susu ka? Nunee nia sei la hatudu laran luak ba ninia oan hosi ninia oan fatin ka? Maski sira bele haluha, maibee Hau sei la haluha ita.

16 Tebes, Hau mak hakerek ita iha Hau nia liman sira; ita nia moru iha Hau nia oin nafatin.”

88 “Iha versu ida nee, Jerusalem representa Maromak nia ema sira. Sira bele hanoin katak Maromak haluha ona sira, maibe Nia nunka haluha sira. Sra. White fo hatene mai ita katak maske inimigu sira bele tau Maromak nia ema sira iha prizaun/kadeia, sira sei labele atu hapara sira husi sira nia komunikasaun ho Maromak. Nia dehan katak anju sira sei vizita Maromak nia ema sira bainhira sira iha prizaun no halo sira kontenti ho knananuk furak iha kalan atu fo korajem ba sira.”

“Nee diak liu tan,” Miguel dehan.

“Buat seluk tan mos sei akontese iha mundu nee. Apokalipse deskreve pragas nebe mak sei mai iha mundu. Praga ida mak loron matan sai manas los. Lee iha Apokalipse 16:8,9 koalia kona ba ida,”

Miguel lee, “Anju ba dala haat fakar ninia manko ba loro matan, no loro matan hetan lisensa atu sunu ema ho ahi. 9 Loro matan nia ahi manas sunu sira. No sira koalia aat kona ba Maromak nia naran, maski Maromak iha kbiit hodi haruka susar boot hirak nee. Sira la arepende ka foo glória ba Nia.”

“Agora lee Joel 1:10-12.” “Toos sira nee mak lakon ona, rai nee tanis lelir, tanba batar lakon ona, tua uvas sai maran, no mina sai fraku. 11 Sai moec ba, Oh imi nebee fila rai; hakilar ba, Oh imi nebee hamoos ai uvas, tanba trigu no trigu boot, tanba rezultadu hosi toos nee mak lakon ona. 12 Ai uvas sai maran; ai figeira namlaik hela. ai rumaun, ai palma, no ai masaan, ai hotu iha rai luan sai maran, no laran kontenti sai maran iha ema sira nee.”

Depois ama buka Amos 8:3 no lee, “Templu nia kanta sira sei sai lamentasaun iha loron nebaa,” hatete Nai

89 Maromak. “Mate isin bara-barak!” “Sira naklekar iha fatin-fatin!” “Nonook!”

“Entaun mundu nee sei sai aat los.”

“Oinsa mak ema sira sei moris nafatin too iha neba?” Miguel hakarak hatene.

“Sra.White fo hatene ita katak pragas sira nee sei akontese iha fatin nebe deit iha tempu nebe hanesan,” ama dehan. “Maske sira nee sei akontese iha fatin balun, sei la akontese iha mundu tomak.”

“Ohh,” Miguel dehan. “Parese iha fatin ida sei iha rai-nakdoko no iha fatin ida sei iha hamlaha, no seluk-seluk tan.”

“Loos,” ama dehan. “Habakuk 3:17-18 dehan ba ita oinsa mak ita bele mantein ita nia atitude nebe diak iha tempu neba. “Maski ai figeira la iha funan, no ai uvas sira la iha fuan, no servisu oliveira nian la lao, no toos luan la foo rezultadu, no animál lakon hosi sira nia fatin, no karau luhan sira sei mamuk, 18 maski nunee, hau sei haksolok iha Nai, no hau sei kontenti iha Maromak hau nia salvasaun nian.”

“Nee versu ida nebe mak fo korajem tebes,” Miguel dehan. “Ita tenki halo poster boot sira atu nune Maromak nia ema sira bele tara iha sira nia uma laran no lee hela deit.”

“Nee ideia kapas tebes,” ama dehan. “Iha Versu Biblia espesial seluk tan mak sei ajuda ita iha tempu difisil ida nee mak Salmo 91 no Salmo 127. Iha faktu, diak liu atu dekor Kapitulu rua nee iha livru Salmo; ida nee sei ajuda iha hasoru difikuldade barak.”

90 “Ho buat terrivel sira nee hotu nebe mak akontese,” Miguel dehan, “mundu nee sei besik los ona atu remata, los ka lae?”

“Sim,” ama dehan. “Sra, White dehan mai ita katak fim do mundu besik los ona duke saida mak ema barak espera. Maibe Maromak nia ema sira sei hetan salvasaun. Rona ba Salmo 125:5 husi New International Version.

“Maibee ba ema nebee fila ba dalan aat, Nai sei kastigu sira hamutuk ho ema sira nebee halo aat. Dame ba Israel!”

“Maromak nia konselhu mak atu ba subar ho Nia iha Ninia Tabernakulu durante tempu difisil nia laran.”

“Ita atu subar oinsa?”Miguel husu. “Moses nia Tabernakulu laiha ona. No templu nebe ema Judeu sira harii iha Jerusalem mos laiha ona.”

“O koalia loos,” ama dehan. “O estuda ona istoria barak! Maibe iha ita iha Tabernakulu ka Santuariu lalehan nian. No la importa ita iha nebe deit, difikuldade saida deit mak ita enfrenta, ita bele taka ita nia matan, no iha ita nia hanoin laran ita bele tama iha Santuariu lalehan nian hamutuk ho Jesus. Ita bele subar iha neba hamutuk ho Nia la importa saida deit mak akontese iha ita nia sorin-sorin.”

“Nee furak tebes,”Miguel dehan. “Ida nee maneira subar nebe mak furak tebes!”

发表评论

您的电子邮箱地址不会被公开。 必填项已用 * 标注

滚动至顶部